"Bosnian IDOL"takmièenje koje se održalo u èetiri polufinalne i jedne finalne veèeri,prva tri plasirana takmièara iz svakog polufinala uèestvuju u finalnoj veèeri koja se održala 28. aprila 2012 god. u Detroitu.Nas livnjak Dino Mulic ubjedljivo je osvojio prvo mjesto i postao Bosnian Idol za 2012 godinu.Ziri je bio sastavljen od nasih poznati muzicara i producenata koji su nasem Dini dali takve komentare koji se mogu rijetko da cuju ili nikako na nekim istim takmicenjima.Sve cestitke nasem Dini Mulicu,i neka ponese nas Livanjski duh muzickom estradom koja ga ocekuje...Prva nagrada:-Trofej Bosnian IDOL-Avio karta za Sarajevo-Snimanje pjesme u studiju "TEMPO" i promocija pjesme u medijima.www.livnograd.com
Halid BeÅ¡lić: Povlačim se do novog albuma koji je možda i moj posljednji u karijeri;Umorio sam se, neka bude malo pauze. SluÅ¡am sebe i svoje srce, do sada sam tako radio
H.BeÅ¡lić odlučio je povući se iz javnosti. No, njegovi brojni fanovi nemaju potrebu za panikom, jer Halid će se vratiti - ali tek kada objavi novi album. U veoma otvorenom razgovoru legendarni Halid priznao je da je umoran od javnosti, pojavljivanja, razgovora..Želi se povući ne samo iz javnosti nego i u sebe i sakupiti energiju, oporaviti se i vratiti se s novim projektom. Razgovarali smo s Halidom kada je iz usijanog Sarajeva krenuo put NiÅ¡ića u potrazi za osvježenjem, ali i osamom.Umorio sam se. Nemam viÅ¡e Å¡ta reći. Dojadilo mi je sve. Barem sada. Neka bude malo pauze. Neka bude malo prostora i za druge ljude - rekao nam je H.BeÅ¡lić: KoÅ¡evo ostaje, a do tada nema velikih koncerata..
Urednica i voditeljica Naida Srnja u spotu Dine Merlina;
Za kratko vrijeme smo postali najgledaniji, a gledanost je jo? u porastu, ka?e voditeljica..Emisija "Showtime" vraća se na program Pinka BH u subotu, 18. septembra. Urednica i voditeljica Naida Srnja mislila je napraviti veću pauzu, ali, kako ka?e, gledaoci joj to nisu dozvoljavali.I ova ljetna pauza bila je preduga. Za kratko vrijeme smo uspjeli biti najgledaniji i ?to je najbitnije, gledanost nije opadala, već je i rasla. Ni?ta se ne posti?e lako i bez odricanja. Potro?ila sam mnogo energije i nerava da bi emisija "Showtime" bila brend. Danas, skoro svi ?ele biti moji gosti, napraviti dobar marketing. Emisija se prati u BiH, Hrvatskoj, Srbiji, ?irom Evrope i svijeta - ka?e Naida Srnja.Urednica Pinka BH razmi?ljala je i o promjeni termina emitiranja. Ipak, i dalje će to biti subota u 17 sati.Ljudi su navikli da subotom gledaju moju emisiju. Koncept također ostaje isti.
Ned?ad Salković objavio album "Če?nja - pismo sinu"
Nastupi pod nazivom "Nek' miri?u avlije" u četvrtak i petak. Radujem se ?to ću Bajram provesti sa Sarajlijama.Dugo najavljivani CD Ned?ada Salkovića "Če?nja - pismo sinu" objavljen je početkom sedmice pod markicom "BN Production Musica". Nekoliko pjesama poznati Tuzlak premijerno će izvesti na nastupima u prelijepom ambijentu "Art kuće sevdaha" u Sarajevu zakazanim za četvrtak, odnosno petak. Na koncertima koji nose naziv "Nek' miri?u avlije" Salkoviću će se pridru?iti i mlada interpretatorica sevdaha Aldijana Tuzlak.Izuzetno se radujem ?to ću prvi i drugi dan Ramazanskog bajrama provesti sa Sarajlijama. Prvu noć bit ću odjeven u jedan od svojih najljep?ih smokinga, koji sam dobio na poklon prije dvadesetak godina od prijatelja iz Frankfurta. Nakon nastupa odijelo će ostati u vlasni?tvu "Art kuće sevdaha" i bit će postavljeno.
Seka Aleksić: U brak s krunom na glavi;
Protokol je drugačiji od dosada?njih estradnih vjenčanja, a samo "Azra" saznaje kako će mladenci biti obučeni, kako će biti dekoriran beogradski restoran "Fran?", ko pravi tortu i kakva muzika će se svirati na "svadbi stoljeća"Folk zvijezda Svetlana Seka Aleksić i njen izabranik, kik-bokser Veljko Piljikić, izgovorit će u nedjelju, 12. septembra, sudbonosno ?da" pred matičarem i 150 zvanica u restoranu ?Fran?" u Beogradu. Pripreme za vjenčanje, koje je u estradnim i novinarskim krugovima već zavrijedjelo epitet ?svadbe vijeka", lagano se privode kraju. Kako ni?ta nisu ?eljeli da prepuste slučaju, Seka i Veljko anga?irali su čitav tim ljudi, koji će se pobrinuti da njihov najva?niji dan u ?ivotu protekne u savr?enom redu.Ekskluzivno za ?Azru", organizatori vjenčanja otkrili su detalje svadbenog protokola, po mnogo čemu drugačijeg od dosada?njih estradnih vjenčanja.
Livno
je grad u jugozapadnom
dijelu BiH, sa oko 10.000 stanovnika u gradu, odnosno 32.450 u opcini (procjena:
2003). Povr?ina opcine iznosi 994 km2. Najznacajnije je mjesto Livanjskog
kantona, cije je kulturno i privredno sredi?te. Grad le?i na 730 m iznad mora, i
smje?ten je vecim dijelom na obroncima i u podno?ju brda Ba?ajkovac, iz kog
izvire i kra?ka rijeka Bistrica. Livno ima stabilnu klimu, sa ravnomjernim
strujanjem zraka i najvecim brojem suncanih dana u zemlji. Klima je vecinom
planinska. Ljeta su uglavnom duga i suncana, zime snje?ne. Livanjsko polje je
najvece kra?ko polje u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Bistrica
Rijeka
u u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, koja
protice kroz istocni dio
Livanjskog polja. Bistrica je duga oko tri kilometra.
Njen prvi kilometar protice kroz grad Livno,
nastavljajuci put kroz Livanjsko polje. Pripada
Jadranskom slivu rijeka. Tokom ljetnih mjeseci korito
je uglavnom plitko, za vrijeme jeseni nabuja od
obilnih ki?a. Izvire iz brda Ba?ajkovac, na izvoru
Duman. Akcije poribljavanja zadnjih godina nisu
urodile nekim vecim plodom.
Basajkovac
Ba?ajkovac,
brdo kra?kog sastava sjevernoisto?o od grada Livna,
u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. U
podno?ju izvire kra?ka rijeka Bistrica. Na njegovim
padinama se nalaze ostaci starih rimskih utvrda, kao
i Gornji grad, koji svoje porijeklo vu? iz doba
bosanskih srednjovjekovnih vladara, kada se zvao
Bistri?i grad. U sklopu fortifikacijskog zida
nalazi se jedna od rijetkih o?vanih kula gradskog
zida, popularna Veis ili Vujadinova
Livanjsko polje
Livanjsko
polje nalazi se u jugozapadnom dijelu Bosne i
Hercegovine i prostire se izmedju kra?kih planina Dinare
i Kame?nice na jugu, Tu?nice na istoku, Cincara i Golije
na sjeveru, te ?atora i Staretine na zapadu. Polje ima
povr?inu od 405 km?, dinarski je izdu?eno 64 km (najdu?e
medju kra?kim poljima kod nas), prosjecno ?iroko 6 km (njegova
najve? ?irina iznosi 12 km), te na prosje?oj visini od
720 metara iznad mora. Ispitivanja tla pokazuju da je
Livanjsko polje tokom neogena bilo pod vodom. Na samom
se polju nalazi nekoliko zaostalih jezera, od kojih je
Bu?ko Blato ili Bu?ko jezero najveca umjetna akumulacija
u ovom dijelu kontinenta, a valja spomenuti i Bre?insko
jezero na sjeverozapadu polja. Gradnjom akumulacije
Bu?ko Blato tokom ?ezdesetih godina do?lo je do promjene
klime na ?irem podru?u Livna. Duge i hladne zimske
mjesece pune snijega, sa karakteristi?im sjevernim
vjetrom burom, zamijenile su prete?ito ki?ovite zime, sa
ne?to smanjenom koli?nom padavina i duga, topla ljeta.
Kroz Livanjsko polje proti? nekoliko rijeka-ponornica,
koje pripadaju Jadranskom slivu rijeka. Najznacajnije su:
Sturba, ?abljak, Bistrica, Brina, Plovu?, Jaruga,
Ri?na, koje su bogate ribom i rakovima, kao i mnogi
ponori, odnosna vrela, omiljeno izleti?te Livnjaka u
ljetnim mjesecima. Najve? mjesto Livanjskog polja je
Livno, po kojemu je polje i dobilo ime, grad i sredi?te
op?ne sa oko 40.000 stanovnika. Livno je smje?teno na
sjeveroisto?om dijelu polja, pod brdom Ba?ajkovac.
Najve? sela Livanjskog polja su: Guber, Grborezi,
Podhum, Prolog, Cuklic, Zabri?ce, Bila, Celebic, Lusnic,
Strupnic, Kovacic, Vrbica, Bojmunte. U polju uspijevaju
kontinentalne povrtne kulture poput krompira i kupusa.
Sto?rstvom, posebno uzgojem krava i ovaca,te
proizvodnjom mlijeka, odnosno livanjskog sira bavi se
dobar dio ?itelja Livanjskog polja.
Busko blato
Bu?ko
blato (jezero) je prirodni nastavak Livanjskog polja.
Nalazi se na 716 m n/v. Samo jezero ima povr?inu od 55,8
km2, a ukupna zapremina je 782 milijuna m3. Jedna
trecina povr?ine jezera nalazi se u opcini Livno, a
dvije tre?ne u opcini Tomislavgrad. Svojom povr?inom
ovo jezero jedno je od najvecih akumulacija u Europi.
Projekt su zajednicki 1970-ih godina 20. stoljeca
izvele tada?nje vlasti Bosne i Hercegovine i Hrvatske, s
tim da je u Hrvatskoj (mjesto Ruda, op?na Otok)
izgradjena hidroelektrana "Orlovac" (instalirana snaga
237 MW, prosjecna godi?nja proizvodnja 366 GWh), dok je
na teritoriju Bosne i Hercegovine izgradjena akumulacija
na povr?ini od oko 50-ak km?. Maksimalna kolicina vode
iznosi 800 miliona m?. Prihodi op?na Livno i Tomislav
Grad od voda Bu?kog blata su po neslu?benim podacima
vi?e od 750.000 KM. Bu?ko blato raspola?e bogatstvom i
raznovrsno?cu ribljeg fonda (?aran, pastrva, podbila,
babu?ka, klen).
Zanimljivosti
Znamenitosti
grada: stara gradska cetvrt, koja na?alost ne uspijeva
odoljeti naletima modernog vremena, sa d?amijama Glavica
i Balagu?a, Topovima, Vejs kulom ponad grada, ?itarnicom
sa starom vijecnicom i gradskom cesmom Milo?nik, kao i
izvor Dumana, samostan Gorica sa galerijom velikana
livanjskog slikarstva Gabrijela Jurki? i Etnolo?kom
zbirkom, stara livanjska groblja, Gimnazija, kupali?te
Ploce i Sturba.
Turizam
Ispod visokih i strmih
litica Tebera nalazi se Duman, izvor rijeke Bistrice
koja tece kroz sami grad. Ovo jedinstveno mjesto
izuzetno je bogato prirodnim i kulturno-povijesnim
obilje?jima (izvor Bistrice, pecine, most na Dumanu,
Veis kula, Firdusova kula, Pirijina kula, stara
vunovlacara,
mlinovi,
slapovi). Dalji tok rijeke Bistrice daje posebne
turisticke kvalitete podrucja grada Livna. Pracena
je prelijepim ?alosnim vrbama i bogata potocnom
pastrvom koja se doslovno iskri i sjaji u kristalno
cistoj vodi.
Promatrajmo taj
izvor. Uz stravican huk voda se divlje obara na
litice. Zima je pro?la, snijeg se priznojio u
njedrima proljetne topline. Nabujali potoci
slijevaju se u planinski bezdan, pa kad utroba
postane pretijesna, za?ikljaju iz pecine,
razbijajuci se o uglancane stjenovite gromade. Sa
kaskade obrasle mahovinom strmoglavljuje se
pjenu?avi Duman, raznoseci unaokolo svje?u sumaglicu
vodene pra?ine. I onda, kad kra?ki potocici presahnu
pred naletom ljetne jare, iz kamenog ?drijela tek
necujno za?ubori bistra voda i odskakuce na lopatice
obli?njih vodenica. Tu, na izvoru, za ljetnih
prijepodneva, pripece sunce i uglavi vrele zrake u
ovaj sivi kamenjar. Tu stariji kupaci pijuckaju
rashladjenu ?ljivovicu i meze nabrekli paradajz, dok
se tihana pjesma mladosti razliva u cudesnu igru
raznobojnih tonova. Duman i ovo nesvakida?nje
podneblje, formiraju ukus ovda?njeg covjeka i na
cudan nacin oplemenjuju njegovu du?u.
Planinsko-alpski tip klime propracen
izuzetno cistim zrakom pogodan je za razvoj zimskog
sportskog turizma. Brdo Ba?ajkovac vec je poodavno
Livnjacima poznato kao rado posjeceno izleti?te sa
prekrasnim vidicima na sam grad, Livanjsko polje te
okolne vrhove. Posebna atrakcija su brojne ?pilje i
pecine tipicne za ovo kra?ko podrucje.
Rijecni tokovi i jezera
u program turisticke valorizacije ukljucuju kupanje
i sportove na vodi. Veliki je broj mjesta pogodnih
za kampiranje a jezera pru?aju mogucnost izgradnje
kvalitetnih pla?a.
Livanjska sahat_kula
Livanjska
sahat-kula nalazi se u sklopu kompleksa najve? i
najljep?e d?amije u gradu Livnu, d?amije Had?i
Ahmeta Dukatara, zvane jo? i Glavica. Sagradjena je
dolaskom osmanija u Livno na prostoru livanjske
crkve sv. Luke. Na to ukazuje i dan danas zidni
kamen i arhitektura d?amije. Ru?enje crkvenog
kompleksa se poku?ava sistematki zata?kati od
bosanskih nacionalista. Cijeli se historijski
kompleks nalazi na posebnoj uzvisini u sklopu brda
Ba?ajkovac, koji dominira nad gradom Livnom.
Dukatareva d?amija i sahat-kula smje?tene su u
historijskoj jezgri staroga Livna, u livanjskom
Gornjem gradu ili na Fehri, koja je nastala tokom
?tiristoljetnog osmanskog perioda u Bosni i
Hercegovini na ru?evinama biv?ega kaptola
bistri?oga grada. Dukatareva d?amija je, sa ne?to
kasnije izgra?nom sahat-kulom, najreprezentativniji
objekt osmanske gradnje u livanjskom kraju i jedan
od najljep?ih primjera na?e tradicionalne sakralne
arhitekture iz osmanskog doba. Ona u svojim
temeljima ?va brojna stolje? burne livanjske
historije, od ranokr??nske rimske bazilike preko
ostataka hrvatske crkve sv. Luke. Rapko Orman,
poznati livanjski pjesnik i prozaist u svojoj knjizi
"Blago pod kupolom" o Glavici ka?e: "Stolje?ma je
po njoj prepoznatljiv grad, vjekovima sija me?
simbolima". On joj daje po?sno mjesto me? svih 17
gradskih d?amija, koje je Livno imalo tokom svoje
prevrtljive povijesti, od kojih je danas u samome
gradu ostalo tek njih pet. Poredi je sa
veli?nstvenim primjerima osmanske sakralne
arhitekture u Bosni i Hercegovini i stavlja je u
isti red sa sarajevskom Husrevbegovom, banjalu?om
Ferhadijom, mostarskom Kara?zbegovom ili Alad?a
d?amijom u Fo?. Slike d?amije i sahat-kule su
obi?le cijeli svijet i bile su nekima neprimjerena a
nekima draga razglednica iz livanjskog kraja, koja
se danas u Livnu na?alost ili na sre? ne mo?e vi?e
naci.
Konvencionalni sat na sahat-kuli pojavio se u Livnu
u isto vrijeme, kad i u ostalim gradovima u zemlji,
a slu?io je pokazivanju vremena. Kako su ru?i
satovi bili privilegija samo bogatih i imu?ih
livansjkih begova i trgovaca, sahat-kula je imala
funkciju op?g dobra. Po njoj su Livnjaci ravnali
svoje dnevne obaveze, odlaske u d?amiju, ?r?iju,
posjete prijateljima, a s njom su i?li i u korak sa
novim vremenom. Noviji izvori ne preciziraju kad je
sat izgubio svoju prvotnu namjenu. Pri? ka?e da ga
je po svome povla?nju iz Livna krajem Prvog
svjetskog rata demontirala austro-ugarska uprava i
odnijela u pravcu Austrije kao sje?nje na svoje
vrijeme u Livnu i Bosni i Hercegovini. Cijeli
historijski kompleks Dukatareve d?amije i sahat-kule
bio je temeljito saniran tokom 1960-ih godinama, no
u godinama sto su uslijedile ni Dukatareva d?amija,
ni sahat-kula na Topovima (prema narodnoj predaji
ispred d?amije su bili zakopani topovi postavljeni u
slu?ju napada Mletaka, koji kao i cijeli kompleks
gledaju prema Dalmaciji) nisu slu?ile svojoj
prvotnoj namjeni. Po zavr?etku posljednjeg rata i
o?te?nja koje je pretprila od strane barbarskih
srpskih granata i sistematske hrvatske ignorancije
kao kulturni spomenik za pojedince prve kategorije
cijeli je kompleks ponovo saniran uz svesrdnu pomo?
livanjskih gradskih muslimana. Od nekada?nje ratne
galerije i prostora za pjesni?a dru?enja ponovo je
nastalo sakralno mjesto pokajanja i vjere. Ipak
Dr?avna komisija za o?vanje nacionalnih spomenika
smatra da rekonstrukcija kompleksa d?amije Had?i
Ahmeda Dukatara nije propisno izvr?ena, jer u radove
nisu bili uklju?ni kompetentni stru?jaci. Osim
toga u sklopu cijelog kompleksa izgra?na je i
gasulhana, koja se nije najbolje uklopila u
historijski ambijent d?amije i sahat kule. Danas je
d?amija ponovo u svojoj funkciji, a sat na
sahat-kuli opet broji svoje nekad zaustavljeno
livanjsko vrijeme po tradiciji zvonika crkve sv.
Luke.
Livanjska sahat-kula se nalazi na privremenoj listi
nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine..
Samostan Gorica
Livno,
sluzbeno je utemeljen 2. listopada 1995. godine, sa
ciljem da sustavno sakuplja, cuva, strucno zastiti i
znanstveno obradi, te prezentira muzejski materijal sa
podrucja Hercegbosanske zupanije i sire. FMGG kao
nasljednik Franjeva?e zbirke na Gorici ima svoje
korijene u 19. st. u djelatnosti livanjskih franjevaca
koji su obilazili arheoloska nalazista i skupljali
starine, te nastojali oko osnutka muzeja u samostanu. O
tome svjedoci pisani dokument iz 1896. kojim se moli
Zemaljska vlada u Sarajevu za dozvolu da se mo? u javnoj
samostanskoj prostoriji drzati starinsko oruzje. Kroz
kasnija desetljeca u livanjsku muzejsku zbirku donose se
brojni nalazi iz svih razdoblja livanjske proslosti.
Nekad mala samostanska zbirka prerasla je u suvremeno
osmisljen muzej, danas FMGG, koji po svom sadrzaju i
obimu odrazava na ovim prostorima kontinuitet povijesnih
zbivanja: od Kelta i Ilira preko Rimljana, te Hrvata od
doseljenja do najnovijeg vremena. Muzej je jos u fazi
oblikovanja, ali se predstavlja javnosti kao osnova za
nove istrazivacke korake.
Pravoslavna crkva
Crkva
je sagradjena 1859.godine.Predpostavlja se da bi njen
graditelj mogao biti,u ovim krajevima,dobro poznati,Mato
Bajo,koji je kasnije sagradio i prvu srpsku
skolu.Umjesto prvobitnog drvenog zvonika,domaci majstor
Ilija Konjik je 1889.saagradio kameni.Pravoslavna crkva
u Livnu posjeduje preko osamdeset starih ikona.Po
obimu,istorijskoj vrijednosti,ovo je treca po
vrijednosti crkva u Bosni i Hercegovini.Buduci da je
livanjska pravoslavna crkva posvecena Uspenju presvete
Bogorodice,najvise ikona nosi Bogorodicin lik.Ikone su
stvarane u periodu od 15-19 stoljeca,a radili su ih
srpski,makedonski,grcki,kritski,italokritski,i
domaci-naivni ikonopisci.Dospjele su ovamo kao pokloni
od bogatih pojedinaca,crkava,manastira...Otuda njihova
raznovrsnost,po mjestu i godini nastanka,po kvaliteti
izrade.Sve su dobro ocuvane.Vecu paznju livanjskim
ikonama posvetio je slikar i veliki zastitnik
bosanskohercegovackih starina,pok.Djoko Mazalic.On ih
je,moglo bi se reci,otkrio,a zatim i strucno obradio.
Livanjski sir
Livanjski
sir se poceo praviti jo? u vrijeme Austro-Ugarske
monarhije, ta?ije 1885. godine. U to vrijeme su se ovce
tjerale na ispa?u na brdo Cincar, gdje ima i jedan
prirodni izvor, i upravo tu Austro-Ugarska je
organizirala prvu mljekaru. U zgradama koje su tada
napravljene smje?tena je stara mljekara. Danas
proizvodnja livanjskog sira izgleda ovako: nakon prijema,
mlijeko se cijevima vodi do pasterizatora, zatim na
baktofugiranje, gdje mu se odstranjuju bakterije.
Slijedi prijem i priprema mlijeka za sirenje,
kezifertiger (zagrijavanje mlijeka), zatim pre?anje i
pakiranje u kalupe. Sav dotada?nji proces proizvodnje
traje cetiri sata. Onda se sir salamuri (ubacuje se u
bazene za soljenje), ?to traje od tri do pet dana i
potom se odnosi u skladi?te, koje je potpuno
automatizirano (strogo je odre?na temperatura od 15
stepeni i vla?nost zraka), na zrenje gdje ostaje od 60
do 66 dana, poslije ?ga se pere od plijesni, premazuje
zbog za?tite od vanjskih uticaja i na njega se stavlja
etiketa.